1. Koja su dosadasnja leksikografska djela bosanskog jezika?
2. Sta je leksem?
- Leksem je najmanja smisaona jedinica u leksici.
3. Sta izcafa leksikologija, i cime se bavi leksikografija?
- Leksikologija izucava rijeci i njihovo znacenje, porijeklo rijeci
i odnose medju rijecima.
Leksikografija se bavi sastavljanjem rijecnika.
4. Kako dijelimo rijeci po porijeklu?
- Po porijeklu rijeci dijelimo na izvorne, rijeci tudjeg porijekla i neologizme.
5. Iz kojih jezika je preuzet veci broj rijeci u nasem jeziku i kako zovemo ovakve rijeci?
-Iz njemackog- germanizmi
-Iz eng.- anglizmi
-Iz fra., talijanskog i spanskog- romanizmi
-Iz madja.- Hungarizmi
-Iz turkog i arapskog- turcizmi i orijentalizmi.
6. Sta su arhaizmi, historizmi, dijalektizmi, neologizmi, zargonizmi,fulgarizmi.
-arhaizmi- Rijeci koje su se nekada uotrebljavale u nasem jeziku kao knjizevne a u savremenom su zamjenjenje novim rijecima.
-historizmi- Rijeci koje su svoje mjesto u jeziku izgubile zbog toga sto se pojam koji imenuju potisnuo iz upotrebe.
-neologizmi- su novonastale rijeci, koje su suprotne arhaizmima i historizmima.
-dijalektizmi- rijeci koje se vezuju za narodni govor odredjenog podrucja.
-zargonizmi- su rijeci koje upotrebljavaju odredjene skupine ljudi koje povezuju razliciti razlozi.
-vulgarizmi- su prostacke uvredljive rijeci i psovke.
7. Koji je 1. pisani spomenik na nasem jeziku, i napisite nesto o njemu.
-Povelja kulina bana, napisana 1189. godine.
8. Sta je akcent, i ko su nosioci akcenta.
-Akcent je posebno glasovno isticanje pojedinih slogova u sklopu jedne rijeci.
-Nosioci akcenta mogu biti jedino samoglasnici.
9. Vrste akcenta.
-Dugi i kratki, uzlazni i silazni.
10. Sta je fonetika?
-Fonetika je dio nauke o jeziku koja se bavi nastankom, opisivanjem, podjelom, biljezenjem i prijemom glasova.
11. Koliko ima glasova u nasem jeziku, i kako ih dijelimo?
-U nasem jeziku ima 30 glasova.
-Na samoglasnike, suglasnike i glasnike.
-Samoglasnici- a, e, i, o, u.
-Suglasnici- b, p, d, t, k, g, z, s, š, ž, c, c...
-Glasnici- j, lj, l, m, n, nj, v, r.
12. Podjela suglasnika po zvucnosti.
-Zvucni- b, d, g
-Bezzvucni- p, t, h
13. Podjela suglasnika po mjestu tvorbe.
-Usneni- b,p,m
-zubni- c,z,s
-nadzubni- l,r,n
-prednjonepcani- c,dž,š
-zadnjonepcani- k,g,h
14. Podjela suglasnika po nacinu tvorbe.
-explozivni- b,p,d
-sliveni- c,c,c
-strujni- s,z,š
-nosni- m,n,nj
15. Sta je jednacenje suglasnika po zvucnosti
-
16. Nepostojano 'a'
-Samoglasnik a koji se javlja samo u nekim oblicima jedne rijeci izmedju posljednjek i predposljednjeg suglasnika.
17. Prva platalizacija. (primjeri)
-To je promjena kada se zadnjonepcani suglasnici kgh nadju ispred samoglasnika e i 'i' mjenjaju ce u c,ž,š
(junak-e-junace) (drug-e-druze) (duh-e-duse)
18. Druga palatalizacija. (primjeri)
-Promjena u kojoj zadnjonepcani suglasnici k,g,h ispred samoglasnika i, mjenjaju se u c,z,s
(ruka-i-ruci) (kniga-i-knjizi) (orah-i-orasi)
19. Jotovanja. (primjeri)
-Jotovanje je stapanje nepalatalnih suglasnika k-g-h-c-z-s.. sa glasom j, pri cemu nastaju palatali c,c,d,lj,nj,š,ž.
(jak-jakji-jaci) (dug-dugji-duži) (tih-tihji-tiši)
20. Promjena L u O
-Suglasnik l prelazi u o kad se nadje na kraju sloga.
(žetelca-žeteoca)
21. Geminacija.
-Glasovna pojava udvajanja glasova.
(alah-allah) (Dženet-Džennet) (sunet-sunnet)
22. Sta je asonanca.
-Asonanca je naizmjenicna upotreba jednog vokalau recenickom nizu ili stihu,gdje taj vokal glasovno dominirla.
23. Sta je alteracija
-To je uzastopna upotreba jednog istog suglasnika u nizu rijeci ili u cijelom stihu.
24. Sta je anafora?
-TO je ponavljanje jedne te iste rijeci na pocetcima nekoliko uzastopnih stihova.
25. Sta je epifora?
-je ponavljanje jedne te iste rijeci na krajevima nekoliko uzastopnih stihova.
25. REtoricko pitanje.
-To je pitanje koje ne trezi odgovor.
26. Sta je satira?
-Satira je djelo koje je sastavljeno od humora i sale.
27. Nabroj knjizevne rodove.
-Lirski, epski i dramski.
28. Vrste lirskih pjesama.
-ljubavne, pejasažne, socijalne, misaone, Himna, Oda, Elegija,
29. Sta je lirska pjesma.
-To je pjesma u kojoj pisac izrazava svoja osjecanja.
30. Nabroj nekoliko epskih vrsta.
-
31. 1. Koja su dosadasnja leksikografska djela bosanskog jezika?
2. Sta je leksem?
- Leksem je najmanja smisaona jedinica u leksici.
3. Sta izcafa leksikologija, i cime se bavi leksikografija?
- Leksikologija izucava rijeci i njihovo znacenje, porijeklo rijeci
i odnose medju rijecima.
Leksikografija se bavi sastavljanjem rijecnika.
4. Kako dijelimo rijeci po porijeklu?
- Po porijeklu rijeci dijelimo na izvorne, rijeci tudjeg porijekla i neologizme.
5. Iz kojih jezika je preuzet veci broj rijeci u nasem jeziku i kako zovemo ovakve rijeci?
-Iz njemackog- germanizmi
-Iz eng.- anglizmi
-Iz fra., talijanskog i spanskog- romanizmi
-Iz madja.- Hungarizmi
-Iz turkog i arapskog- turcizmi i orijentalizmi.
6. Sta su arhaizmi, historizmi, dijalektizmi, neologizmi, zargonizmi,fulgarizmi.
-arhaizmi- Rijeci koje su se nekada uotrebljavale u nasem jeziku kao knjizevne a u savremenom su zamjenjenje novim rijecima.
-historizmi- Rijeci koje su svoje mjesto u jeziku izgubile zbog toga sto se pojam koji imenuju potisnuo iz upotrebe.
-neologizmi- su novonastale rijeci, koje su suprotne arhaizmima i historizmima.
-dijalektizmi- rijeci koje se vezuju za narodni govor odredjenog podrucja.
-zargonizmi- su rijeci koje upotrebljavaju odredjene skupine ljudi koje povezuju razliciti razlozi.
-vulgarizmi- su prostacke uvredljive rijeci i psovke.
7. Koji je 1. pisani spomenik na nasem jeziku, i napisite nesto o njemu.
-Povelja kulina bana, napisana 1189. godine.
8. Sta je akcent, i ko su nosioci akcenta.
-Akcent je posebno glasovno isticanje pojedinih slogova u sklopu jedne rijeci.
-Nosioci akcenta mogu biti jedino samoglasnici.
9. Vrste akcenta.
-Dugi i kratki, uzlazni i silazni.
10. Sta je fonetika?
-Fonetika je dio nauke o jeziku koja se bavi nastankom, opisivanjem, podjelom, biljezenjem i prijemom glasova.
11. Koliko ima glasova u nasem jeziku, i kako ih dijelimo?
-U nasem jeziku ima 30 glasova.
-Na samoglasnike, suglasnike i glasnike.
-Samoglasnici- a, e, i, o, u.
-Suglasnici- b, p, d, t, k, g, z, s, š, ž, c, c...
-Glasnici- j, lj, l, m, n, nj, v, r.
12. Podjela suglasnika po zvucnosti.
-Zvucni- b, d, g
-Bezzvucni- p, t, h
13. Podjela suglasnika po mjestu tvorbe.
-Usneni- b,p,m
-zubni- c,z,s
-nadzubni- l,r,n
-prednjonepcani- c,dž,š
-zadnjonepcani- k,g,h
14. Podjela suglasnika po nacinu tvorbe.
-explozivni- b,p,d
-sliveni- c,c,c
-strujni- s,z,š
-nosni- m,n,nj
15. Sta je jednacenje suglasnika po zvucnosti
-
16. Nepostojano 'a'
-Samoglasnik a koji se javlja samo u nekim oblicima jedne rijeci izmedju posljednjek i predposljednjeg suglasnika.
17. Prva platalizacija. (primjeri)
-To je promjena kada se zadnjonepcani suglasnici kgh nadju ispred samoglasnika e i 'i' mjenjaju ce u c,ž,š
(junak-e-junace) (drug-e-druze) (duh-e-duse)
18. Druga palatalizacija. (primjeri)
-Promjena u kojoj zadnjonepcani suglasnici k,g,h ispred samoglasnika i, mjenjaju se u c,z,s
(ruka-i-ruci) (kniga-i-knjizi) (orah-i-orasi)
19. Jotovanja. (primjeri)
-Jotovanje je stapanje nepalatalnih suglasnika k-g-h-c-z-s.. sa glasom j, pri cemu nastaju palatali c,c,d,lj,nj,š,ž.
(jak-jakji-jaci) (dug-dugji-duži) (tih-tihji-tiši)
20. Promjena L u O
-Suglasnik l prelazi u o kad se nadje na kraju sloga.
(žetelca-žeteoca)
21. Geminacija.
-Glasovna pojava udvajanja glasova.
(alah-allah) (Dženet-Džennet) (sunet-sunnet)
22. Sta je asonanca.
-Asonanca je naizmjenicna upotreba jednog vokalau recenickom nizu ili stihu,gdje taj vokal glasovno dominirla.
23. Sta je alteracija
-To je uzastopna upotreba jednog istog suglasnika u nizu rijeci ili u cijelom stihu.
24. Sta je anafora?
-TO je ponavljanje jedne te iste rijeci na pocetcima nekoliko uzastopnih stihova.
25. Sta je epifora?
-je ponavljanje jedne te iste rijeci na krajevima nekoliko uzastopnih stihova.
25. REtoricko pitanje.
-To je pitanje koje ne trezi odgovor.
26. Sta je satira?
-Satira je djelo koje je sastavljeno od humora i sale.
27. Nabroj knjizevne rodove.
-Lirski, epski i dramski.
28. Vrste lirskih pjesama.
-ljubavne, pejasažne, socijalne, misaone, Himna, Oda, Elegija,
29. Sta je lirska pjesma.
-To je pjesma u kojoj pisac izrazava svoja osjecanja.
30. Nabroj nekoliko epskih vrsta.
-
31.