1. Koja su dosadasnja leksikografska djela bosanskog jezika?
2. Sta je leksem?
- Leksem je najmanja smisaona jedinica u leksici.
3. Sta izcafa leksikologija, i cime se bavi leksikografija?
- Leksikologija izucava rijeci i njihovo znacenje, porijeklo rijeci
i odnose medju rijecima.
Leksikografija se bavi sastavljanjem rijecnika.
4. Kako dijelimo rijeci po porijeklu?
- Po porijeklu rijeci dijelimo na izvorne, rijeci tudjeg porijekla i neologizme.
5. Iz kojih jezika je preuzet veci broj rijeci u nasem jeziku i kako zovemo ovakve rijeci?
-Iz njemackog- germanizmi
-Iz eng.- anglizmi
-Iz fra., talijanskog i spanskog- romanizmi
-Iz madja.- Hungarizmi
-Iz turkog i arapskog- turcizmi i orijentalizmi.
6. Sta su arhaizmi, historizmi, dijalektizmi, neologizmi, zargonizmi,fulgarizmi.
-arhaizmi- Rijeci koje su se nekada uotrebljavale u nasem jeziku kao knjizevne a u savremenom su zamjenjenje novim rijecima.
-historizmi- Rijeci koje su svoje mjesto u jeziku izgubile zbog toga sto se pojam koji imenuju potisnuo iz upotrebe.
-neologizmi- su novonastale rijeci, koje su suprotne arhaizmima i historizmima.
-dijalektizmi- rijeci koje se vezuju za narodni govor odredjenog podrucja.
-zargonizmi- su rijeci koje upotrebljavaju odredjene skupine ljudi koje povezuju razliciti razlozi.
-vulgarizmi- su prostacke uvredljive rijeci i psovke.
7. Koji je 1. pisani spomenik na nasem jeziku, i napisite nesto o njemu.
-Povelja kulina bana, napisana 1189. godine.
8. Sta je akcent, i ko su nosioci akcenta.
-Akcent je posebno glasovno isticanje pojedinih slogova u sklopu jedne rijeci.
-Nosioci akcenta mogu biti jedino samoglasnici.
9. Vrste akcenta.
-Dugi i kratki, uzlazni i silazni.
10. Sta je fonetika?
-Fonetika je dio nauke o jeziku koja se bavi nastankom, opisivanjem, podjelom, biljezenjem i prijemom glasova.
11. Koliko ima glasova u nasem jeziku, i kako ih dijelimo?
-U nasem jeziku ima 30 glasova.
-Na samoglasnike, suglasnike i glasnike.
-Samoglasnici- a, e, i, o, u.
-Suglasnici- b, p, d, t, k, g, z, s, š, ž, c, c...
-Glasnici- j, lj, l, m, n, nj, v, r.
12. Podjela suglasnika po zvucnosti.
-Zvucni- b, d, g
-Bezzvucni- p, t, h
13. Podjela suglasnika po mjestu tvorbe.
-Usneni- b,p,m
-zubni- c,z,s
-nadzubni- l,r,n
-prednjonepcani- c,dž,š
-zadnjonepcani- k,g,h
14. Podjela suglasnika po nacinu tvorbe.
-explozivni- b,p,d
-sliveni- c,c,c
-strujni- s,z,š
-nosni- m,n,nj
15. Sta je jednacenje suglasnika po zvucnosti
-
16. Nepostojano 'a'
-Samoglasnik a koji se javlja samo u nekim oblicima jedne rijeci izmedju posljednjek i predposljednjeg suglasnika.
17. Prva platalizacija. (primjeri)
-To je promjena kada se zadnjonepcani suglasnici kgh nadju ispred samoglasnika e i 'i' mjenjaju ce u c,ž,š
(junak-e-junace) (drug-e-druze) (duh-e-duse)
18. Druga palatalizacija. (primjeri)
-Promjena u kojoj zadnjonepcani suglasnici k,g,h ispred samoglasnika i, mjenjaju se u c,z,s
(ruka-i-ruci) (kniga-i-knjizi) (orah-i-orasi)
19. Jotovanja. (primjeri)
-Jotovanje je stapanje nepalatalnih suglasnika k-g-h-c-z-s.. sa glasom j, pri cemu nastaju palatali c,c,d,lj,nj,š,ž.
(jak-jakji-jaci) (dug-dugji-duži) (tih-tihji-tiši)
20. Promjena L u O
-Suglasnik l prelazi u o kad se nadje na kraju sloga.
(žetelca-žeteoca)
21. Geminacija.
-Glasovna pojava udvajanja glasova.
(alah-allah) (Dženet-Džennet) (sunet-sunnet)
22. Sta je asonanca.
-Asonanca je naizmjenicna upotreba jednog vokalau recenickom nizu ili stihu,gdje taj vokal glasovno dominirla.
23. Sta je alteracija
-To je uzastopna upotreba jednog istog suglasnika u nizu rijeci ili u cijelom stihu.
24. Sta je anafora?
-TO je ponavljanje jedne te iste rijeci na pocetcima nekoliko uzastopnih stihova.
25. Sta je epifora?
-je ponavljanje jedne te iste rijeci na krajevima nekoliko uzastopnih stihova.
25. REtoricko pitanje.
-To je pitanje koje ne trezi odgovor.
26. Sta je satira?
-Satira je djelo koje je sastavljeno od humora i sale.
27. Nabroj knjizevne rodove.
-Lirski, epski i dramski.
28. Vrste lirskih pjesama.
-ljubavne, pejasažne, socijalne, misaone, Himna, Oda, Elegija,
29. Sta je lirska pjesma.
-To je pjesma u kojoj pisac izrazava svoja osjecanja.
30. Nabroj nekoliko epskih vrsta.
1. Gradda celije.
2. Jedro.
3. Tkivo-definicija-vrste.
4. Vrste kostiju (tabela).
5. Šta je potrebno mišicima za rad?.
6. Grada organa za disanje.
7. Slika 1, str 56.
8. Vrste zuba, i njihova grada.
9. Sastav krvi.
10. Uloga krvnih celija.
11. Grada srca.
12. Grada arterija i vena-str. 67. (na dnu)
13. Tranportna i zaštitna uloga krvi.
14. Krvne grupe.
15. Grada bubrega.
16. Šta je bubrežno tjelašce?
17. Šta sadrži primarna, a šta sekundarna mokraca?
18. Šta je nefritis?
19. Slika 1. strana 84.
20. Šta je neuron-njegova grada.
21. Šta je sinapsa, kako se ostvaruje? Slika 1, strana 91.
22. Odlike nervne celije.
23. Šta cini sivu a šta bijelu masu?
24. Šta je nervni impuls?
25. Vrste nervnih vlakana.
26. Šta cini centralni a šta periferni nervni sistem?
27. Kako je zašticen mozak?
28. Šta je refleksni luk?
29. Gdje se nalaze refleksni centri?
30. Šta cini VNS
31. Gdje su rasporedena cula za toplotu i hladnocu?
32. Grada oka-tabela
33. Kako se zovu vidne celije?
34. Šta je žuta mrlja, a šta slijepa?
35. Šta je Dalekovidnost i kratkovidnost?
36. Grada uha-
37. Koja su cula smještena u uhu?
38. Slika 1, str. 128.
39. ŽLIJEZDE !!!!
40. Grada ženske celije ( jajnik, maternica, jajovod, rodnica )
41. Koji par hromosoma utjece na pol djeteta?
42. Gonoreja i sida.
43. Koliko ljudskih rasa postoji?- 3
44. Šta je rasizam?
1. Celija je gradena iz celijskog jedra, citplazme,mitohondrije, endoplazmatski retikulu, ribosomi, goldijev aparat.
2. Jedro je dio protoplazme, to je glavni dio celije u kojem nastaju hromosomi koji imaju znacajnu ulogu u prenosenju nasljednih faktora
3. Tkivo su povezane skupine srodnih celija iste grade koje obavljaju odr. funkciju.
Vrste: Epitelno, Potporno (vezivno, hrskavicavo, kostano) , Misicni i Zivcano.
4. Cjevaste, pljosnate i kratke kosti.
5. Za rad misica potrebna je energija.
6. Nosna supljna , grkljan , dusnik, pluca, dijafragma.
7. Poklopac grkljana
Jezicna kost
Stitasta kost
Hrskavica za podesavanje glasnica
Prstenasta hrskavica
8. Sjekutici, ocnjaci i kutnjaci.
Gradjeni su od: KRUNA ZUBA: zubna gled
VRAT: zubni cement
dentin, zubna pulpa
9. Krv se sastoji iz 80% tvoda, raznih otopljenih tvari, Uobliceni elementi(eritrociti, leukociti, trombociti), krvna plazma.
10. Eritrociti prenose kisik, leukociti imaju odbrambenu ulogu, trombociti imaju ulogu sgrušavanja krvi.
11. Aorta, plucna arterija, lijeva predkomora, lijeva komora, gornja i donja suplja vena, desna komora i predkomora, srcani zalistak.
12. Arterija- jako razvijena glatka misicna vlakna
Vene- slabije razvijena misicna vlakna.
13. Transportna uloga krvi se sastoji u prenosenju kisika, aminokiselina, secera. Transport kisika,iz crijevnih recica,
transport aminokiselina secera i drugih tvari topljivih u vodi i transport stethnih tvari do ograna koji ih izlucuju iz tijela .
Zastitnu ulogu cine anti tijela koja se nalaze u krvikoja neutralisu bolesti protiv kojih su i nastale
14. Nulta, A, B, A-B
15. Bubrezna kora, bubrezna srz, tjelasca, kanalic, piramida, karlica, i vena i mokracovod.
16. Ono se nalazi u bub kori. Sastoji se od Bovmanove cahurei spleta kapilara i tu se stvara prim. mokraca.
17. Primarna mokraca - dio vode sa rastvorenim tvarima
Sekundarna mokraca - preostala tekucina sa stetnim tvarima.
18. Nefritis- Zapaljenje bubrega.
19. Koza se sastoji iz pokozice, krzna i masnog tkiva.
20. Neuron osnovna gradivna i funkciona jedinica nervnog sistema.
Sastoji se iz celiskog tijela sa jedrom i 2 vrste nastavaka.
21. Sinapsa je medjusobni spoj susjednih nervnih celija.
Ostvaruje se vezom ogoljelih zavrsetaka dendrita jedne nervne celije i neurita susjedne nervne celijea na dodirnoj povrsini membrana.
22. Nadrazljivost i provodljivost.
23. Siva masa je gradjena od celiskih tijela i dendrita
Bijelu masu cine skupovi neurita
24.
25. Senzitivna, motorna, mjesovita
26. centralni nervni sistem cine mozak i km
periferni ns. cini svi nervi koji izlaze iz mozga i km
27. Mozak je zasticen sraslim kostima u cvrstu lobanjsku cahuru
28. Refleksni luk je put kojim se provodi refleksni nadrazaj
29. Centri refleksa se nalaze u sivoj masi kicmene mozdine.
30. Vegetativni nervni sistem cini simpaticki i parasimpaticki sistem.
31. Culna tjelasca za toplotu su smjesteni dublje u kozi, u usnama, obrazima, kapcima i rukama.
Za hladnocu-pod samom povrsinom koze- oko pojasa, na ledjima i grudima
32.
33. Vidne celije zovu se stapici i cepisi.
34. Zuta mrlja je mjesto gdje se nalazi najvise vidnih celija, a slika je najjasnija
Slijepa mrlja je mjesto gdje ima najmanje vidnih celija, i tu ne moze nastati slika.
35. Dalekovidnost je bolest pri kojoj blize predmete vidimo nejasno
Kratkovidnost je bolest pri kojoj dalje predmete vidimo nejasno.
36. Uho se sastoji iz:Usne skoljke, usnog kanalica, bubne opne, cekic nakovanj i uzengija,eustahijeva truba, kozasti i kostani labirint
37. Culo sluha, culo kretanja i culoodrzavanja ravnoteze.
38. Na vrhu jezika je za slatko i slano
Na rubovima jezika za kiselo i slano
Pri bazi jezika za gorko.
39.
40.
41. Na spol djeteta utjece xy par muskih hromosoma.
42. Gonoreja - najcesca spolna bolest
Sida - sindrom stecene imunodeficijencije
43. Postoje 3 ljudske rase
44. Rasizam je teorija vrijedosne podjele ukupnog covjecanstva ili njgovih uzih cjelina